U Višoj strukovnoj školi za ugostiteljstvo, wellness i turizam Bled prošlog je tjedna održana međunarodna stručna konferencija „Gastronomija, održivost i suvremeni trendovi u gastronomiji“, koja je okupila nastavnike, stručnjake i predstavnike obrazovnih ustanova iz područja gastronomije, turizma i strukovnog obrazovanja.
Među predavačima bili su Alma Harašić Bremec i Željko Neven Bremec, voditelji ŠKMER-a. U izlaganju pod nazivom „Suvremeni trendovi u gastronomiji – Kako tradicija postaje trend“, Harašić Bremec je ponudila prisutnima konkretnu i mjerljivu formulu za pretvaranje kulinarske baštine u vrhunski turistički proizvod te detaljno analizirala globalni zaokret u ponašanju modernih gastro-turista, istaknuvši kako je hrana postala jedan od primarnih motiva za odabir destinacije.
Gosti danas aktivno traže autentičnost i žele se povezati s tradicijom, zbog čega se svjetla pozornice sele s kompliciranog finog objedovanja i umjetnički ukrašenih tanjura na zajednički stol i jelo iz jedne teće. Harašić Bremec je predavanje potkrijepila egzaktnim ekonomskim pokazateljima koji opravdavaju ovaj zaokret. Kada se turistička destinacija sustavno oslanja na vlastite lokalne proizvode i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, čak 70 do 95 % prihoda ostaje u lokalnoj zajednici. Nasuprot tome, konvencionalne destinacije gube golem novac jer u njima ostaje tek 5 do 30 % prometa, dok ostatak nestaje kroz ekonomsko curenje. Istraživanja pokazuju i da je čak 57 % gostiju spremno platiti više za istinski autentično gastro-iskustvo. Konkretno, autohtona jela postižu 15 do 35 % višu cijenu, dok službeni zeleni certifikati održivosti podižu spremnost na plaćanje i do 50 %. Umjesto klasične održivosti koja teži samo neutralnom utjecaju, struka se mora okrenuti regenerativnom turizmu koji iza sebe ostavlja lokalni okoliš i zajednicu u boljem stanju nego što ih je zatekao.
U svom izlaganju, predsjednik udruge ŠKMER, Željko Neven Bremec, predstavio je uspješan projekt „Dalmatinska marenda“ kao ogledni primjer kako se teorijske smjernice pretvaraju u standardiziran ugostiteljski proizvod. Marenda je poslovno definirana kao prepoznatljiv društveni ritual i obrok na žlicu u terminu od 11 do 13 sati.
Bremec je pojasnio kako ovaj model, koji u Hrvatskoj već okuplja više od 50 certificiranih objekata, donosi izravne benefite menadžmentu destinacije. Uvođenje marende dokazano rasterećuje najopterećenije dijelove dana, odnosno špice ručka i večere, te osigurava stabilnu turističku potražnju i prihode tijekom cijele godine. Zaštita autentičnosti provodi se kroz stroge kriterije stručnog povjerenstva i označavanje objekata, a projekt je već postigao globalnu prepoznatljivost kroz nastupe na sajmovima u Zürichu, Münchenu, New Yorku i Oslu.
Uz ŠKMER-ova izlaganja, na konferenciji je predavanje održao i Ivica Delic, koji je hrvatskoj gastronomskoj publici poznat kao voditelj masterclassa o primjeni umjetne inteligencije u gastronomiji, održanog ove godine na ŠKMER-ovu međunarodnom festivalu „Biser mora 2026“ u Supetru.
Konferencija je ponudila i pregled slovenskih obrazovnih i ekoloških praksi. Predstavljeni su rezultati međunarodnog projekta „Four Seasons in Organic Kitchen“ – Erasmus+ KA220, koji provodi Šola za storitvene dejavnosti Velenje, nakon čega je uslijedila rasprava o implementaciji koncepta nula otpada u školske kurikulume i restorane. Poseban naglasak stavljen je na održivost, digitalizaciju i nove tehnologije kao ključne čimbenike razvoja suvremene gastronomije.
Konferenciju su organizirali Simona Pompe i Miran Papež, dobro poznati sudionicima međunarodnih kuharskih natjecanja i stručnih skupova. Domaćin događanja bila je Višja šola za gostinstvo, velnes in turizem Bled, na čelu s ravnateljem mag. Peterom Mihelčičem, koji ustanovu vodi od travnja 2019. godine. Škola je jedna od vodećih slovenskih obrazovnih ustanova za obrazovanje kadrova u području ugostiteljstva, turizma i zdravstvenog wellnessa.