Za blagdan sv Duje “planulo” 5.000 porcija janjetine s bižima, pripremalo se u “mega teći”

Za sv Duju “planulo” 5.000 porcija janjetine s bižima, pripremalo se u “mega teći” koju je dovezao pauk

Povodom proslave Sv. Duje, zaštitnika grada Splita, podijeljeno je oko pet tisuća porcija tradicionalne janjetine s bižima (graškoma) na splitskoj Peškariji koje su članovi udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) s volonterima pripremali od jutra. Podjela je upriličena nakon procesije, potrajala je 30-ak minuta, a uglavnom su se bili okupili stariji Splićani i turisti. Porcije im je dodavalo 80-ak volontera srednjih škola, prijatelji i članovi ŠKMER-a te čelnici Grada Splita. Ovaj dio proslave sv. Dujma pod imenom Fešta o’ spize pokrenuo je Miro Bogdanović (1954-2017), osnivač udruge ŠKMER, s pokojnim splitskom gradonačelnikom Zvonimirom Puljićem prije 17 godina. Besplatna jela za građane od tada svake godine za sv. Duju spremaju se u mega teći zapremnine od oko 1200 litara i promjera 2,6 m i koja se prevozi “paukom, a koristi se i za Badnjak te druge manifestacije u Dalmaciji.

– I ove godine na Peškariji (splitskoj ribarnici) janjetinu s bižima na našem cooking showu Fešta o’ spize pripremali su profesionalni kuhari uz polaznike naših radionica kuhanja, a pripreme namirnica i logistike trajala je tjedan dana. Veliku teću zagrijavalo je osam plinskih boca. U njoj je bilo 250 kg biži, mrkva, celer, kapula, dodali smo slanutka, boba te ječma za  zgusnuti i kremoznost. U teći je završilo 27 janjaca, tri pršuta i 40 l maslinovog ulja uz dodatak svinjske masti. Za sve to skuhati treba nam 4 sata. Budući smo sve namirnice pripremali proteklog tjedna. su dijelili volonteri, a posebna zahvala splitskim srednjoškolcima koji nam se redovito pridružuju na velikim gastro manifetsacijama gdje kuhamo tradicionalno besplatna jela za građane i goste grada” – kazao je chef Željko Neven Bremec, predsjednik ŠKMER-a.

Dodajmo, mega teću su radili splitski škverani 4 dana.

“Pamtim da ju je radila ekipa iz bravarske radionice na čelu s poslovođom Ivanom Mastelićem. Izrada je većinom bila ručna, osim savijanja plašta koje je odrađeno na valjku. Korišten je inox, varenje je bilo argonsko, a za izradu trebalo je četiri dana” – ispričao nam je svojevremno Vinko Pisturić, nekadašnji tehnolog iz Brodosplita.

Scroll to Top