…”Plavina (plavka) novi trend među crvenim vinima” – Master Class Vino.likea na Grand Gourmetu 2018…
Braća Boris i Dario Gašpar iz Umčana kod Vrgorca lani su na Grand Gourmetu u Makarskoj predstavili izniman uspjeh autohtone sorte zlatarice koju su uspjeli obnoviti u svojim vinogradima i napraviti vrhunsko vino. Oživjeli su proizvodnju na svojoj djedovini 2010. godine, a odnedavno iz njihovih podruma stiže i vrhunska plavka (plavina), drugim riječima zahvaljujući znanju i trudu osovili su prvi u Hrvatskoj vrhunsko vino od malo priznate, a vrlo rodne sorte Dalmatinske zagore. Stoga je jedna od niza edukacija koje je provela Vino.like, agencije za promociju vina, savjetovanje i edukacije na Grand Gourmetu 2018 u Makarskoj bila “Plavina (plavka) novi trend među crvenim vinima“. Osim plavke Gašparovih, imali smo prilike kušati plavine Ante Sladića te njegovog sumještanina Marka Sladića iz sela Plastovo pet kilometara od Skradina i nedaleko od Nacionalnog parka Krka.
“Plavinu (plavku) smatramo autohtonom sortom koja je nastala spontanim križanjem talijanske sorte verdeca i crljenka (primitivo) što se uzgajaju na području Apulije u Južnoj Italiji. Prvi put se spominje 1821. godine u knjizi “Vinogradarstvo austrijskog carstva (Der Weinbau des Oesterreichischen Kaiserthum) Franza Rittera von Heintla gdje je navodi kao sortu koja se uzgaja na dubrovačkom području. Ima je po cijeloj Dalmaciji, a sporadično je nalazimo u Hrvatskom primorju pod sinonimom brajdica crna. Danas na području Republike Hrvatske nalazimo 701,91 ha vinograda zasađenih plavinom, što govori da se radi o vrlo raširenoj sorti” – istaknuli su iz Vino.likea.
Dodaju kako su plavinu prepoznali strani gosti koji traže lakša vina, mekših tijela i blažih tanina za razliku od naših ljudi poslovično skloni jakim okusima plavca malog. Kod nas se ova sorta uzgaja pod imenima plavka, brajdica, marasovka, modrulj, te prema prognozama Vino.likea temeljenim na prodaji u minuloj sezoni, ima potencijal da postane najprodavanije crna sorta u Dalmaciji.
Ante Sladić najmlađi je naraštaj u obitelji koji se bavi vinom, agronom po struci, pa i voditelj OPG-a, koji je zdušno prionuo raditi na promociji i unaprjeđenju domaćih bijelih sorti debita i maraštine, kao i crnih plavine te lasine.
“Ante Sladić donedavno je imao plavinu u kupaži s lasinom, a ove je godine po prvi put izbacio plavinu koja, dakako, nosi zaštićenu oznaku izvornosti. Mekano je to i pitko vino, laganog do srednjeg tijela, voćnih okusa, koje se sviđa stranim gostima. Njegov sumještanin Marko Sladić, pak, je prvi počeo izbacivati sortnu plavinu na Plastovu, a predstavili smo njegovu ediciju iz 2015.godine. Radi se o plavini koja je sada u punoj snazi jer je provela u boci godinu dana i ima karakteristike tercijarnih aroma (od odležavanja). Isto tako je laganog do srednjeg tijela, vino koje plijeni strane goste, izvrsno za ljeto jer trpi i da ga se malo ohladi” – naveo je Alen Gulan iz Vino.likea.
Plavka ili plavina je 7. crna sorta po rasprostranjenosti u Hrvatskoj, a druga u Dalmaciji, što znači da predstavlja snažnu ekonomsku bazu za daljnji razvitak, no njezin potencijal još nije ni izdaleka dovoljno prepoznat. Širokih je vinskih mogućnosti, tako da od te sorte može se dobiti vrstan rose, kao i vrlo kvalitetna moćna crna vina. Međutim, samo je jedna etiketa vrhunske plavke na tržištu, a to je upravo od braće Gašpar. Počeli su je raditi 2015. godine, a godinu kasnije su zatražili i dobili za nju tu znaku.
“Plavku smo krenuli iz starih vinograda našeg djeda Ante zvanog Ićina. Od njega naslijedili loze zasađene 1952. godine, a kako bi dobili vrhunsko vino odlučili smo držati lozu “na nožicama”. Dakle, prinose strogo ograničavamo, gnojimo prema potrebi organskim gnojivima, a neke parcele koje zimi budu i dva mjeseca pod vodom godinama čak i ne gnojimo, jer im priroda sama vodom nanese hranjive tvari dostatne za razvoj. Režemo lozu jako kratko, time reduciramo u startu dosta grozdova, a potom po potrebi izbacujemo i višak. Drugim riječima, smanjujemo broj rodnih pupova i opet nakon toga, a u slučaju da je izuzetno rodna godina, idemo u zelenu berbu i bacamo višak kako bi dobili na kraju dobili sitniji grozd s većom koncentracijom šećera” – objasnio je Dario Gašpar.
U podrumima za plavku koriste tri vrste drvenih bačava u kojima vino odležava od 6 do 9 mjeseci ovisno o stilu. Njihova vina se nude u boljim dalmatinskim restoranima kao što su Foša u Zadru, Pelegrini u Šibeniku, splitskim Para di šoto, Cadeni i Mazgoon Foodu…
“Ulazak na vinske karte takvih restorana je svojevrsna potvrda naše kvalitete, ali najdraže mi je ipak kad vino ide mojim starim privatnim kupcima koji su me davno prepoznali i pomogli u sazrijevanju. Oni dan danas piju naša vina, a to mi je, pak, najveća nagrada i potvrda kvalitete” – rekao je Gašpar.
ŠKMER/Gastrobajter
